• Ana Savković

Weekly ZiNgers! Harlem? Renesansa?


Ovaj tjedan imamo rođendane dvoje američkih pisaca koji su kroz svoja djela prikazali živote te svakodnevne borbe i patnje Afroamerikanaca. Ono što povezuje današnje autore, osim tematike s kojom su se bavili u svojim djelima, jeste četvrt u kojoj je započeo pokret koji je predstavljao cvjetanje kulture Amerikanaca afričkog podrijetla.

Harlem je bio centralno mjesto, svojevrsno sidro za Harlemsku renesansu; umjetnički i kulturološki pokret do kojeg je došlo dvadesetih godina prošlog stoljeća i koji je označio novo književno doba u Americi kad su pisci afroameričkog porijekla napokon dobili svoju platformu. Časopisi poput The Crissisa, Opportunitya, The Messengera i Negro Worlda predstavljali su sastavni dio u razvoju i širenju pokreta koji je uzrokovan prvom Velikom migracijom Afroamerikanaca između 1910. i 1930. godine, u kojoj se oko 1,6 milijuna migranata selilo od institucionaliziranog rasizma na američkom jugu prema boljem životu na sjeveru i srednjem zapadu.

Velika postignuća Harlemske renesanse uključuju stvaranje novog crnog identiteta, smanjenje rasne pristranosti, mijenjanje načina na koji je svijet gledao ljude drugačije boje kože te dodavanje nove dimenzije umjetničkim oblicima. Harlemska renesansa uistinu je imala duboke i dalekosežne posljedice. Postavila je temelje za kasniju afroameričku književnost te za početnu fazu afroameričkog pokreta za građanska prava 1950-ih i 1960-ih.

Harlem i Harlemska renesansa također su bitno utjecali na živote naših današnjih autora pa promotrimo kako:

Arna Bontemps (13. listopada 1902.- 4. lipnja 1973.) bio je američki književnik rođen u Alexandriji, u saveznoj državi Louisiani. Njegov otac preselio je obitelj u Los Angeles u vrijeme Velike migracije, potaknut nizom rasnih incidenata. Arna je imao kompliciran odnos s ocem koji je bio klesar i koji je želio da njegov sin nastavi višegeneracijsku obiteljsku tradiciju. Ovaj zahtjevan odnos bio je dodatno otežan Arnovom privrženosti majci, bivšoj učiteljici koja je preminula kad je Arna imao dvanaest godina i koja je prenijela na sina svoju ljubav prema svijetu knjiga i mašte.

1917. godine, Arnu je otac poslao u internat u kojem su većinom bili bijelci te mu je napomenuo da se ne ponaša "crnački" kad dođe tamo. Taj očev stav prema vlastitim korijenima i pripadnosti crnoj rasi kasnije je kod Arne izazvao snažnu želju za očuvanjem afroameričke kulture i tradicije.

Nakon što je diplomirao 1923. na Pacific Union Collegeu, prihvatio je učiteljski posao u Harlemu te postao dio skupine afroameričkih književnika, umjetnika i znanstvenika čiji je inovativni rad počeo privlačiti pozornost. Našao se u samom središtu umjetničkog i kulturološkog pokreta tj. Harlemske renesanse kroz prijateljstva s drugim piscima i nizom nagrada koje je osvojio za poeziju od časopisa The Crisis i Oportunity. Također je započeo cjeloživotno prijateljstvo s Langstonom Hughesom; američkim književnikom i centralnom figurom u Harlemskoj renesansi.

Godine 1926. oženio se s Albertom Johnson s kojom je dobio šestero djece, a 1931. godine, kako se Velika depresija pogoršavala, prihvatio je posao na Oakwood Junior Collegeu u Huntsvilleu, u Alabami. U toj je godini objavio je svoju prvu knjigu God Sends Sunday, roman o najuspješnijem crnom džokeju u St.Louisu. Zanimljiva činjenica jeste da je W. E. B. Du Bois, američki književnik, historičar, aktivist i osnivač časopisa The Crisis bio među onima koji nisu dali pozitivnu recenziju romana, nazivajući ga dekadentnim i razočaravajućim.

1946. godine, postao je glavni knjižničar na Sveučilištu Fisk u Nashvilleu, gdje je nadgledao širenje jednog od najvećih arhiva afroameričke kulturne građe.

Iako je započeo kao pjesnik, njegovi brojni interesi i potrebe njegove rastuće obitelji dovele su ga do drugih područja - čak je pisao i dječje knjige jer se, frustriran neuspjelim pokušajima dopiranja do vlastite generacije, odlučio obratiti mlađim čitateljima "još neosjetljivim na čovjekovu nečovječnost prema čovjeku". 1960-ih vratio se poeziji, a 1963. objavio je zbirku Personals.

Tijekom preostalih četrdeset godina svog života, Bontemps je napisao razne knjige; biografije, dječju fantastiku, afroameričku povijest i književne antologije na kojima je često surađivao sa svojim bliskim prijateljima, književnicima Langstonom Hughesom i Jackom Conroyem. Njegova različita polja zanimanja bila su ujedinjena zajedničkim ciljem unapređivanja društvene i intelektualne atmosfere u kojoj bi afroamerička povijest, kultura i osjećaj sebstva mogli procvjetati.

Ann Petry (12. listopada 1908.- 28. travnja 1997.) bila je američka književnica rođena u Old Saybrooku, u saveznoj državi Connecticut. Annin otac bio je ljekarnik, a majka je imala nekoliko poslova; radila je u frizerskom salon te je posjedovala trgovinu. Kao i u Arninom slučaju i Annina je obitelj željela da njihova kćer nastavi višegeneracijsku obiteljsku tradiciju, te je Ann diplomirala na Connecticut College of Pharmacy i nakon toga nekoliko godina radila u očevoj ljekarni. Zanimljivo je da je Ann bila nećakinja Anne Louise James, prve žene afroameričkog porijekla koja je bila ljekarnica.

Ann je imala stabilno djetinjstvo te su je njeni roditelji uspjeli zaštiti od diskriminacije, no ipak je doživjela nekoliko incidenata od kojih je jedan navela u časopisu Negro Digest. U članku je opisala kako zbog boje svoje kože nije bila poželjna na plaži te je bila potjerana. Još jedan incident uključivao je učitelja koji joj je, u namjeri da je ponizi, dodijelio ulogu Jupitera, nepismenog bivšeg roba u kratkoj priči "The Gold-Bug" Edgara Allana Poea. Njen otac je čak napisao pismo časopisu The Crisis prigovarajući o drugom učitelju koji je odbio podučavati njegove kćeri i nećakinju zbog njihove boje kože.

Godine 1938. u dobi od trideset godina, Ann se udala za Georgea Petryja i novopečeni se bračni par preselio u Harlem. Urbani život otvorio joj je oči te je po prvi put uistinu vidjela siromaštvo, teškoće i segregaciju u crnim zajednicama. Počela je raditi kao novinarka za časopise kao što su The Amsterdam News i kasnije The People's Voice i objavljivala je kratke priče u časopisu The Crisis. Njezina uloga mlade novinarke gurala ju je u sve slojeve života i sudar sa surovom realnošću života u Harlemu i nemoći njegova stanovništva da se izbavi iz nesretnih okolnosti snažno je utjecao na nju i njeno pisanje. Tijekom sljedećih nekoliko godina vodila je sociološke studije, volontirala s NAACP-om i radila s učenicima niskih prihoda u programima nakon škole.

Iskustvo življenja u Harlemu inspiriralo ju je da napiše The Street, njen najpoznatiji i najprodavaniji roman koji ju je pretvorio u prvu Afroamerikanku čija se knjiga prodala u milijun primjeraka. The Street se u konačnici prodao u milijun i pol kopija. Bolno realistična priča o životu samohrane majke koja je podigla i odgojila sina u Harlemu, donijela je ovoj autorici mnogo hvale i malo priznanja. Ann je prikazala život u postrenesansnom Harlemu, gdje se nekadašnja metropola afroameričke kreativne energije pretvorila u sredinu ispunjenu nemirima i netrpeljivostima. Drugi val Velike migracije donio je migrante iz drugih područja Sjedinjenih Država i Kariba, što je dovelo do pretrpanosti i rasne napetosti, a ekonomska depresija učinila je Harlem uglavnom getoiziranim područjem u kojem prevladavaju kriminal i rasna nepravda. Ann se našla u središtu toga i odlučila kroz svoja djela progovoriti o stvarnosti koja ju je okruživala. Godine 1947. vratila se mirnijem životu u Old Saybrooku te je napisala još dva romana, zbirku kratkih priča i poput Bontempsa, nekoliko dječjih knjiga.

U svojim djelima i Ann Petry i Arna Bontemps objedinili su ono što je W. E. B. Du Bois nazvao trima velikim darovima afroameričke kulture i tradicije - dar pričanja, dar glazbe i dar duhovnosti. Nisu bili slijepi na patnje i nedaće svog naroda te su ih opisivali u svojim djelima koja su bila prožeta tradicijom. Time su se izjednačili s ostalim velikim piscima koji su inspiraciju crpili iz istog izvora jer kao što je i sam Arna Bontemps istaknuo: "Pisci koji usvoje i iskoriste narodne tradicije izravnavaju se s velikanima kao što su Aristofan, Shakespeare i Sveti Pavao, koji su inspiraciju crpili iz istog izvora."

#WeeklyZiNgers #ArnaBontemps #AnnPetry #Harlemskarenesansa

ZVONA i NARI - Library & Literary Retreat - Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Croatia - + 385 99 232 7926 - zvonainari@gmail.com - (c) 2011.-2020.