• Ana Savković

Weekly ZiNgers! Different View / Bigger Picture



"Uvijek su se preda mnom pružale široke perspektive." 


Prema Georgeu Orwellu, Millerova Rakova obratnica "tvori svojevrstan most preko strahovitog ponora koji postoji, u lijepoj književnosti, između intelektualca i čovjeka s ulice". No Millerova nastojanja da bude ono što jeste i izrazi se na neinhibiran način nisu naišla na odobravanje establišmenta i njegovi su kontroverzni romani dugo vremena bili zabranjeni, ali za to su vrijeme skupa sa svojim autorom stjecali sve veću popularnost. Osim atipičnosti u književnosti, Miller je i u privatnom život naginjao nekonvencionalnosti a njegova su mu privatna iskustva služila kao inspiracija za slavna djela. U ovotjednom ćemo ZiNgeru proučiti život i djelo kultnog američkog književnika koristeći se djelom Henry Miller: život (Ferguson, R. (2018.) Henry Miller: život, prev. M. Gregorić, Zagreb: Sandorf).


Henry Valentine Miller (26. prosinca 1891. - 7. lipnja 1980.) bio je američki književnik. Smatra se jednim od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća a razvio je novu vrstu polu-autobiografskog romana koji je spajao socijalnu kritiku, tok svijesti, filozofsku refleksiju, eksplicitni jezik i misticizam. Njegovi najpoznatiji romani, Rakova obratnica i Jarčeva obratnica bili su zabranjeni u Sjedinjenim Državama dugi niz godina.


"Evocirajući tijek svog života spoznao je da to nije bila kontinuirana drama, kao što se često tvrdi, nego niz različitih, potpuno odjelitih drama..."    


Rođen je u četvrti Yorkville na Manhattanu, u New Yorku. Odrastao je u okruženju radničke klase u Brooklynu. Njegov otac, Heinrich bio je krojač iz Bavarske. Njegova majka Louise također je bila njemačkog porijekla. Imao je mlađu sestru Laurettu koja je imala mentalnih poteškoća. Henry je od rane dobio pokazivao ljubav prema čitanju a posebno je volio klasike i avanturističke priče. Kao šesnaestogodišnjak zaljubio se po prvi put, u djevojku po imenu Jessie Cora Seward. Njihova dugotrajna i stagnirajuća platonska ljubav imala je važan učinak na Henryja koji je Coru, poznatiju kao "Unu Gifford" u njegovim spisima, često spominjao.


"Una Gifford brings nothing but pain and anguish."


Upisao se na City College of New York no napustio je studij i počeo raditi. Započeo je romantični odnos s Pauline Chouteau. S vremenom je popustio pritisku obitelji i zaposlio se u očevoj tvrtki. Njegov odnos s Pauline bio je pred krajem kad je upoznao Beatrice Sylvas Wickens koja mu je postala prva supruga. 1919. godine rodila im se kćer Barbara, nazvana po Millerovoj baki, a ranije te iste godine Henry je objavio svoje uratke u časopisu The Black Cat i primio prvu plaću za napisani tekst; dva dolara i četrdeset tri centa. Od sreće je bacio svoj šešir u zrak i "gledao kako kamion prelazi preko njega kad je pao na ulicu". 1920. godine počeo je raditi u Telegrafskoj kompaniji Western Union a svoja iskustva na tom poslu opisao je u Jarčevoj obratnici:


"Prije nego bih uspio skinuti šešir, trebalo je desetak puta dići telefonsku slušalicu i odgovarati na pozive...Kad bih pukim slučajem uspio jednog dana popuniti sva upražnjena mjesta, idućeg jutra bih ponovno zatekao isto stanje - ako ne i gore."


U tom su periodu Millerove književne ambicije zamrle no spletom okolnosti ponovno ih je potakla Beatrice, i to slučajno, kad mu je, dok je ulazio u vlak, dala primjerak romana Knuta Hamsuna, Glad:


"Upravo sam naime za vrijeme tog braka došao na ideju da postanem pisac i s vremenom sam učinio nekoliko neuspjelih pokušaja da stavim tu misao na kušnju.. Nekoliko godina poslije (u Parizu), kad sam uvidio koliko sam ništavan kao pisac, ponovno sam pokušao od nule; rezultat je bila Rakova obratnica, romansa o gladi i očajanju koja ima mnogo dodirnih točaka s Gladi."


1922. godine, Miller je uzeo plaćeni odmor na poslu u trajanju tri tjedna i u tom se periodu namjeravao posvetiti pisanju a kao rezultat je nastala knjiga Podrezana krila, no nije bila uspješna. Slično kao i s Pauline, njegov je odnos i brak s Beatrice bio pred krajem kad je 1923. godine upoznao June Edith Smith koja mu je postala druga supruga i inspiracija sljedećih četrdeset godina, postavši "mitskom figurom među njegovim čitateljstvom" zahvaljujući Millerovim brojnim prikazima.


"Već sam s ruba plesnog podija primjetio da ide prema meni; dolazi punim jedrima, a krupno punašno lice dražesno se njiše na dugačku vratu kao na stabljici... Cijelo joj se biće usredotočilo u licu... Kad bi otvorila usta i oči, sinulo bi joj cijelo biće. Kao da ga je obasjao neki neznani izvor iz skrovitog središta zemlje." 


June je poticala Henryja da napusti posao i potpuno se posveti pisanju što je on na kraju i napravio 1924. godine. Pomalo znakovito, June mu je također poklonila knjigu koja je utjecala na njegovo pisanje, i to jedan svezak od Prousta, a čitajući je naslutio važnost podrobnog prisjećanja na događaje iz privatnog života koje, ostvareno u književnim obliku, postiže vlastitu sintezu i daje "smisao životu onoga koji se prisjeća i bilježi". Također, "u Proustovoj opsesivnoj fascinaciji Albertinom otkrio je odraz vlastite zaokupljenosti s June."


"Možda je to zato što je knjiga u meni počela rasti. Nosim je posvuda sa sobom."  

 

1930. godine otputovao je u Francusku, njegovo je financijsko stanje u tom periodu bilo oskudno a većinu je vremena proveo pišući svoja dobro poznata djela. 1931. godine upoznao je Anais Nin s kojom je započeo ljubavnu vezu koja je značila kraj njegova braka s June. 1934. objavljena je Rakova obratnica, prikaz Millerova iskustva u Parizu a Anais je financirala objavljivanje knjige. 1936. godine objavljeno je Crno proljeće a 1939. godine Jarčeva obratnica, "knjiga o June". 


"Pokretna Amerika na krilima seksa... zaobljeni brus na kojem se obrću nade i razočaranja. Sve od čega je stvorena Amerika, sačinjava i nju: kosti, krv, mišići, očne jabučice, hod, ritam, držanje; uvjerenja; mjeden i prazan želudac." 


Kolos iz Maroussija napisan je tijekom proljeća i ljeta 1940. godine i opisuje njegov petomjesečni boravak u Grčkoj. Miller se vratio u Ameriku a njegov je ugled porastao od vremena objavljivanja Rakove obratnice. Veza s Anais bila je gotova, počeo je živjeti u Big Suru a 1944. vjenčao se po treći put a par je imao dvoje djece, sina Tonyja i kćer Valentine no brak s Janinom Lepskom završio je razvodom. Po povratku u Ameriku, napisao je Klimatiziranu noćnu moru (1945.) i nastavak Sjećanje na sjećanja (1947.). Eve McClure postala je njegova četvrta supruga 1953. godine. 1958. godine objavio je Big Sur i naranče Hijeronimusa Bosha, kolekciju priča o njegovom životu i prijateljima u Big Suru. Njegov brak s Eve završio je rastavom 1960. godine.


"Svjestan sam da od mene stvaraju popriličan kult."


Millerova trilogija Ružičasto raspeće dokumentira šestogodišnje razdoblje Henryjeva života u Brooklynu, odnos s June i nastojanja da postane pisac. U prvom svesku, Sexus (1949.) opisao je kraj braka s Beatrice i početak braka s June, u Plexusu (1953.) opisao je prve dvije godine braka s June i nastojanja da postane pisac, a u Nexusu (1959.) je opisao učinak druge žene na June i njihov brak, odlazak dvije žene u Pariz, Junein povratak i njihov odlazak u Pariz. Nexus je bio kraj Ružičastog raspeća i Millerove književne zaokupljenosti s June Mansfield.


Publikacija Rakove obratnice od strane neovisnog izdavača Grove Press 1961. godine dovela je do suđenja, a 1964. godine američki Vrhovni sud odbacio je optužbe o opscenosti. Miller se 1963. godine preselio u predgrađe Los Angelesa i počeo proizvoditi velike količine akvarela. Njegova peta supruga bila je Hiroko Tokudu, vjenčali su se 1967. godine a brak je završio rastavom 1977. godine. Henryjevo zdravlje bilo je sve slabije a preminuo je 7. lipnja 1980. godine.


"Već od samog početka ovo je putovanje povratak."  


Čitajući Rakovu i Jarčevu obratnicu pojedinac je u isto vrijeme suočen s dvije polarizirane perspektive bitka, onom prizemnom koja šokira i na trenutke odbija, i onom uzvišenom, koja mistificira i glorificira samo postojanje. Millerova jedinstvenost bila je u njegovoj sposobnosti da sagleda širu sliku dok prikazuje život onakvim kakav jeste, kaotičan i čudesan u isto vrijeme, i upravo je ta njegova mogućnost da čitatelju ponudi drukčiji uvid učinila njegovu književnost autentičnom i intrigantnom. Zabranjivan, osuđivan, kontroverzan ali i hvaljen, cijenjen i priznat, kako god bilo, Miller je ostao vjeran sebi a njegov nekonvencionalan život učinio je njegovu književnost upečatljivom i popularnom. Miller je od svog života napravio umjetnost a od sebe kultnu ličnost, cijelim putem svjestan činjenice da ono što na kraju ostaje su bljeskovite spoznaje ispisane na stranicama vječnosti.


"Mi trajemo pet minuta, a gutamo stoljeća."


#WeeklyZiNgers #HenryMiller

ZVONA i NARI - Library & Literary Retreat - Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Croatia - + 385 99 232 7926 - zvonainari@gmail.com - (c) 2011.-2020.