• Ana Savković

Weekly ZiNgers! Trough the Jungle of Life / Raise Your Voice 



"Ljudi se uvijek pitaju zašto sam ovakav kakav jesam. Da bi se to razumjelo, mora se istražiti čitav čovjekov život, od rođenja. Sva naša iskustva stapaju se i čine našu osobnost. Sve što nam se ikada dogodilo, ima posljedice."


Da li svijet doista poznaje Malcolma X-a? Prikazan kao simbol mržnje, Malcolm X zapravo je doživio temeljitu ideološku i duhovnu transformaciju pred kraj života a njegova je bitka bila višeslojna i izazovna od samog početka. Inteligentan, načitan, karizmatičan i darovit pojedinac koji se od ranog djetinjstva morao suočiti s grubom realnošću života, posvetio je svoj život borbi za prava crnaca. U ovotjednom ćemo ZiNgeru saznati istinu od samog Malcolma X-a, koristeći se djelom Autobiografija Malcolma X-a (Haley, A. (2013.) Autobiografija Malcolma X-a, prev. M. Lice, Zagreb: Nova knjiga Rast).


Malcolm Little, poznatiji kao Malcolm X (19. svibnja 1925. - 21. veljače 1965.) bio je afroamerički borac za prava crnaca i popularna figura tijekom pokreta za građanska prava. Bio je glasnogovornik Nacije islama tijekom 1950-ih i 1960-ih te je povećao broj članova s 400 na 40 000 članova. Pred kraj života doživio je promjenu te odbacio ideju da su svi bijeli ljudi "vragovi", utemeljio vlastitu organizaciju nazvanu Organization of Afro-American Unity i promijenio ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz. Nakon atentata na Malcolma 1965. godine, njegova knjiga Autobiografija Malcolma X-a popularizirala je njegove ideje i nadahnula pokret Black Power Movement kasnih 1960-ih i 1970-ih. 


"Kad je moja majka bila trudna sa mnom, gomila maskiranih članova Ku Klux Klana, kako mi je kasnije pričala, dogalopirala je jedne noći pred našu kuću u Omahi, Nebraska."  


Rođen je u Omahi u saveznoj državi Nebraska. Njegov otac Earl Little, bio je baptistički svećenik i aktivni član Universal Negro Improvement Associationa te podupirač vođe crnih nacionalista, Marcusa Garveya. Earla su po svemu sudeći usmrtili rasisti kad je Malcolm imao šest godina a smrt je prikazana kao nesretan slučaj. Malcolmova majka, Louise Little, bila je shrvana suprugovom smrću. Louise se skrbila za Malcolma i njegovu braću i sestre kako je umjela, no obiteljska financijska sredstva su bila oskudna a s godinama je njeno psihičko stanje postajalo sve lošije. Socijalna je služba poslala Malcolma kod druge obitelji a nakon što je Louise doživjela potpuni slom, obitelj je bila razdvojena.


"Bilo je to nešto strašno što se nije moglo dodirnuti i od čega se nije moglo pobjeći."


Malcolm je postao štićenik Doma za nezbrinutu djecu države Michigan. Pohađao je West Junior High School u Lansingu, a potom Mason High School u Masonu, Michigan, ali je napustio 1941.godine. Izvrsno se snašao u školi i htio je prakticirati pravo, no odustao je nakon što mu je bijeli učitelj rekao da mora biti realan i shvatiti da odvjetništvo nije realna karijera za crnca. Preporučio mu je da bude stolar i rekao da se ljudima sviđa i da bi uvijek imao posla. S druge strane je bijelu djecu poticao da otpočnu bilo kakvu karijeru ka kojoj su pokazivali sklonost. Malcolm se od tog trenutka počeo mijenjati.


"U harlemskoj džungli ljudi su varali rođenu braću..."


1941. godine preselio se kod svoje polusestre Elle Little-Collins u Roxbury, uglavnom afroameričkom susjedstvu Bostona gdje je živio do 21 godine i obavljao razne poslove. 1943. godine preselio se u Harlem u New Yorku i upoznao se s kriminalnom stranom života. Nakon što je pozvan za vojnu službu predstavio se mentalno bolesnim i proglašen je mentalno nesposobnim za vojnu službu. Krajem 1945. godine vratio se u Boston, gdje je sa saučesnicim; prijateljem Malcolmom Jarvisom i tri bijele žene (s jednom od njih je bio u odnosu), počinio niz provala u bogatim četvrtima u kojima su stanovali bijeli ljudi. 1946.godine uhićen je dok je podizao ukradeni sat koji je ostavio kod urara radi popravka, a u veljači je počeo služiti kaznu od osam do deset godina u državnom zatvoru u Charlestownu. 


"Mislim da zatvor nikome nije koristio onoliko koliko meni."  


U zatvoru je upoznao zatvorenika Johna Bembrya "Bimbija", koji ga je potakao da uči, čita i razvija svoj um. Rekao mu je da bi trebao koristiti zatvorske dopisne tečajeve i knjižnicu i Malcolm ga je poslušao. Malcolmova braća pisala su mu o Naciji islama, relativno novom religioznom pokretu koji propovijeda crnu samostalnost a on je isprva pokazivao slabo zanimanje no njegova su se braća i sestre nastavili truditi da ga preobrate. Krajem 1948. godine pisao je Elijahu Muhammadu, vođi Nacije islama te se na kraju ipak preobratio, i održavao redovitu prepisku s Muhamedom. Sudjelovao je u zatvorskim debatama te je nastavio strastveno čitati i oplemenjivati svoje znanje.


"Do posljednjeg dana u zatvoru koristio sam svaki slobodni trenutak za čitanje, bilo u knjižnici ili u svojoj ćeliji."  


1952. godine pušten je iz zatvora. Malcolm Little postao je Malcolm X. U svojoj autobiografiji objasnio je da "X" simbolizira pravo, nepoznato afričko prezime i da ih je Muhamed učio da će "X" morati zadržati sve dok im Bog ne vrati njihova prava, sveta imena. U vremenu koje je uslijedilo Malcolm je neumorno radio na povećanju članstva u čemu je i bio i više nego uspješan zahvaljujući svojoj posvećenosti i karizmi a postao je i glavni svećenik Hrama br. 7. 1958. godine vjenčao se s Betty Sanders, točnije Betty X  a par je imao šest kćeri. Postao je predstavnik Nacije islama i dobivao je sve veći medijski prostor, što je potaklo zamjeranje njegove okoline. Malcolm je sudjelovao u televizijskim i radio raspravama te je gostovao na koledžima i sveučilištima što je posebno volio, a kasnije je saznao da mu je sam Muhamed zavidio na tome.


"Ali brate Malcolme upamti jedno: kada postaneš slavan, navući ćeš na sebe mržnju, jer ljudi su ljubomorni na javne ličnosti."


Kako se povećavala njegova popularnost tako su se povećavale i kritike i napadi u tisku a rasla je i ljubomora u njegovoj okolini. S druge strane, širile su se i glasine o tome kako je Elijah Muhamed imao izvanbračne afere a potonje je šokiralo i uzdrmalo Malcolma. Njegova vjera u Muhamedu i posvećenost Naciji islama bili potpuni i iskreni, no ljubomora i zamjeranje s druge strane bili su preveliki. Nakon što je Malcolm komentirao atentat na John F. Kennedya (parafrazirano - "Vrag došao po svoje.") Muhamed ga je suspendirao tj. "ušutkao" na devedeset dana a bilo mu je zabranjeno i držati propovijedi. Malcolm je bio svjestan da mu je život u opasnosti. 26. ožujka 1964. godine, prvi i jedini put sreo je Martina Luthera Kinga, dok su obojica bili u Washingtonu i sudjelovala u raspravi Senata o prijedlogu zakona o građanskim pravima, a njihov je susret dokumentiran fotografijom.‌   


"Uzimajući u obzir današnju rasnu situaciju u ovoj zemlji, tko zna koji će od nas dvojice, nenasilni doktor King ili nasilni Malcolm X, prvi poginuti; koji će od ovih ekstremnih pristupa problemu prvi pretrpjeti katastrofu u vidu smrti."


Malcolm je bio taj koji će prvi umrijeti, no prije njegove smrti dogodila mu se preobrazba. U travnju te iste godine odlučio se na hodočašće u Meku a vratio se kao promijenjen čovjek.


"Uvidio sam da ima bijelaca koji su istinski pošteni i iskreni."  


Malcolm X je postao El-Hajj Malik El-Shabbazz i utemeljio je vlastitu organizaciju nazvanu Organization of Afro-American Unity a njegov stav prema bijelim ljudima se radikalno izmijenio te je shvatio da nisu svi bijelci "vragovi". Prijetnje protiv njegova života nastavile su rasti a kuća mu je uništena u požaru. 21. veljače 1965. godine na Malcolma je izvršen atentat dok je držao govor u New Yorku te je preminuo. Tri člana Nacije islama su osuđena i zatvorena. Malcolm je sahranjen na groblju Ferncliff u Hartsdaleu u New Yorku. Kasnije te godine objavljena je Autobiografija Malcolma X-a koja je postavila temelje za Black Power Movement kasnih 1960-ih i 1970-ih.


Autobiografija Malcolma X-a važan je podsjetnik na borbu jednog čovjeka protiv kojeg kao da se urotio cijeli svijet. Knjiga nam također približava čovjeka iza mita i razotkriva mnoge detalje iz Malcolmova života, koji nam rasvjetljavaju njegove stavove i postupke.


Kao što je njegova majka predosjetila smrt svoga supruga, Malcolmova oca Earla Littlea, tako je i Malcolm predosjećao da će i on sam umrijeti nasilnom smrću. Govorio je o tome s određenom dozom pomirenosti i realnosti koju imaju ljudi koji dolaze na ovaj svijet s određenom misijom za izvršiti, a nakon što je ispune moraju ga napustiti, često prerano.


"Vjerovao sam i vjerujem da ću i sam umrijeti nasilno. Učinio sam sve da se za to pripremim."  


Njegovo je djetinjstvo bilo kratkotrajno, ako bi se moglo reći da je uopće i postojalo, a bilo je ispunjeno s boli i patnjom.


"Rekao sam im kako su nas u istočnom Lansingu toliko zlostavljali da smo se opet morali preseliti, ovog puta dvije milje izvan grada. Otac nam je svojim rukama sagradio četverosobnu kuću. Tu se završava moje djetinjstvo - od tada sam počeo odrastati i pamtiti događaje."  


Malcolm je u svojoj knjizi progovorio o devastirajućem učinku rasizma na percepciju koju su Afroamerikanci imali o sebi i kako su oni sami diskriminirali jedni druge, ovisno o svjetloći ili tamnosti kože. Malcolm je tome posvjedočio iz prve ruke i to od strane oboje roditelja.


"Tada su roditelji Crnaca skoro instinktivno bolje postupali sa svojom svjetlijom djecom. To je proizlazilo iz robovske tradicije po kojoj je "mulat", budući da je izgledom bliži bijelcima, samim time bio i "bolji"."


"Danas sam uvjeren da me majka zlostavljala više nego drugu djecu iz istih razloga iz kojih me otac posebno volio: zato što sam imao najsvjetliju boju kože."


Malcolmu je zatvor doista koristio, kako je i sam rekao; neiscrpno je čitao i proširivao svoje znanje a nastavio je to raditi do zadnjeg trenutka s istom razinom posvećenosti.


"Svaki trenutak slobodnog vremena koristim da pročitam nešto što bi moglo biti od pomoći crnom čovjeku."


Malcolm je bio izrazito inteligentan i oštrouman čovjek koji je bio svjestan kompleksnosti rasne situacije u Sjedinjenim Državama te mnogih razina ugnjetavanja i poricanja kao i manipulacija njegovim likom koje su se odvijale za njegova života, i koje će se odvijati nakon njegove smrti.


"Kao što je to činio sa mnom živim (bijeli čovjek), i mrtvog će me koristiti kao simbol mržnje da ne bi morao priznati kako sam mu ja samo pružio ogledalo u kojemu je mogao vidjeti povijest gnjusnih zločina koje je njegova rasa izvršila nad mojom."


Detalj iz Malcolmova života koji ga je promijenio, kao i njegov stav o bijelim ljudima, zadire duboko u prošlost i tiče se njegova obrazovanja i prilika koje su zakinute crnim ljudima zbog boje kože, a nedostatak obrazovanja i uskraćenje tog sna, Malcolma je bolio do kraja života.

 

"Mislim da mi je najveći nedostatak to što nisam stekao obrazovanje koje sam želio - možda sam mogao postati odvjetnik."


Smrću Malcolma X-a prerano je prekinut život još jednog čovjeka koji je pokušao promijeniti sistem, koji je namješten od početka. Doista je prelako Malcolma prikazati kao simbol mržnje kakvim ga se već godinama predstavlja, no da bi se upoznalo i razumjelo čovjeka, bilo kojeg čovjeka, "mora se istražiti čitav čovjekov život, od rođenja" jer " sva naša iskustva stapaju se i čine našu osobnost" i "sve što nam se ikada dogodilo, ima posljedice."" Sve što se Malcolmu dogodilo u njegovom životu imalo je svoje razloge i posljedice; traume i mržnja od strane bijelih rasista koju je doživio od rane dobi, kao i diskriminacija i ukidanje jednakih prilika za bolji život i život uopće, učinili su ga mladićem ispunjenim bijesom i nepovjerenjem, zatvor ga je učinio načitanim čovjekom i izoštrio ga u debatiranju te mu je, paradoksalno, proširio vidike. Njegovo vrijeme u Naciji islama promijenilo je njegov moralni kodeks iz korijena, a hodočašće u Meku naučilo ga je posljednju i najvažniju lekciju - rješenje problema je u ujedinjenost a ne razdvojenosti. A koji je bio razlog svemu što je Malcolm morao proći u svom životu? Razlog je taj da je morao postojati onaj koji će pričati za sve one koji su još uvijek duboko u džungli i koji ne mogu naći svoj izlaz vani. No bitka koju je morao voditi nije bila samo s onima koji su diskriminirali već i onima koji su bili zavidni jer je uspio podići svoj glas iz dubine džungle i svojom karizmom i nadarenošću natjerati svijet da ga čuje. Morao se probijati kroz džunglu dok je konstantno bio pod napadom, a zaustavljen je na pola puta, nastradao jer je pokušavao promijeniti svijet. Malcolm X napravio je najbolje što je mogao, naučio svoje lekcije, podigao svoj glas za potlačene, ispunio svoju misiju i napustio džunglu.


"Vjerujem da sam se, sa svim svojim mnogobrojnim nedostatcima, najbolje što sam mogao i znao borio za slobodu svoje crne braće i sestara u Americi."  


#WeeklyZiNgers #MalcolmX

ZVONA i NARI - Library & Literary Retreat - Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Croatia - + 385 99 232 7926 - zvonainari@gmail.com - (c) 2011.-2020.