top of page
  • Nada Vučičić

The Alphabet of Memories: Nada Vučičić


Smiraj // Nada Vučičić

Abeceda uspomena Nade Vučičić prozni je komad poetske geste i domašaja, snažan estetski spoj književnih vrsta koje u vrtlogu međusobne isprepletenosti plijene kako vibracijama iskrene, emotivno involvirajuće narativnosti, tako i ekspresivnošću lirskog izričaja. Sričući Abecedu uspomena, otkrivamo djetinjstvo umotano u sasvim osobite napetosti jedne obitelji, iskupitetljsku moć ljubavi prema knjigama, izazove ženskog principa u uvjetima patrijarhalnog iscrpljivanja svake autentične životne snage, i još mnogo, mnogo toga. Slovo po slovo - cijeli jedan život ispričan, podastrt da bi ga se shvatilo, riječ po riječ, da bi se njime čitateljska vlastitost pokušala rasvijetliti, razumjeti, provući kroz filtar izazovne beskonačnosti kakvu pruža potpuno povjerenje u snagu književne poruke.

The Alphabet of Memories by Nada Vučičić is a prose piece that turns the table on poetry, making it work for the purpose of the narrative. The story, and yes there is a story here, is told through the simplest device of alphabetizing a life, which results in the most unusual and effective recounting of a deeply personal and emotional history.

Nada Vučičić rođena je 1949. u Splitu. Piše poeziju, kratke priče i slika (gore je njezina slika "Smiraj"). Objavila je dvije zbirke: Poezija riječi i boje - Kultura Snova - Zagreb, 2014. (oslikana zbirka) i Dok te sanjam - poklon udruženja balkanskih umjetnika, Subotica, 2015., te ilustrirala naslovnice izdanja drugih pjesnika. Uvrštena je u petojezičnu antologiju poezije Balkanski glasovi (Bugarska). Pjesme i priče objavljene su joj u preko 40 zbornika u Hrvatskoj i zemljama okruženja.

Nada Vučičić was born in Split in 1949. She writes poetry and short stories, and she paints. She is the author of two books of poetry: The Poetry of Words and Colors – Kultura Snova Zagreb, 2014. (illustrated book of poetry) and While I Dream of You – a gift of the Association of Balkan Artists, Subotica, 2015. She has illustrated several covers for other poets' poetry books. Her work was appeared in 5-language anthology Balkan Voices (Bulgaria). Her poems and stories have been published in over 40 collections in Croatia and neighboring countries.

 

Abeceda Uspomena

Anđeli

Majka ju je dovela iz grada vlakom. Onda su od stanice dugo hodale poljima do bakine kuće.

Ostat ćeš – govorila je majka.

I ostala je.

Drugi dan prestala je plakati. Treći je vidjela anđela, ležeći u bakinu zagrljaju, slušajući priču o vilama.

Na kraju ljeta, pred sam početak škole, majka je došla po nju.

Plakala je, htjela je ostati s bakom. Ići u seosku školu. Gledati vinograde i polja obrubljena brdašcima u daljini

Bogatstvo

Opet si se navukla knjiga – drskošću kćeri dobacuje Barbara.

Kriva je tvoja prabaka Mara, kćeri. I ljeto kada sam slušala njezine priče.

Ona nije znala ni čitati ni pisati.

Citati

Skupljala ih je kao cvijeće. Udisala poput zraka. Živjela ih. Hranila se mudrošću. Ponavljala ih u svakoj prilici.

Čudo

Čudo da je izvukao živu glavu – rekao je tata majci.

Što je to? - upitala je.

Koje? – rekao je (obožavala je tatin glas).

Pa, čudo...

Majka je pogledala tatu pogledom „ja ću“ .

Poslije ću ti objasniti. Pusti nas sad.

Tata je šutio.

Otišla je u svoju sobu i zamišljala bakin zagrljaj.

Ćuk

Mjesečeva ptica, govorila bi baka. Noću budi ljude. Poziva ih da pogledaju tamu. Osluhnu tišinu.

Noć je živa kao i dan. Noću se kreću mnoge životinje. Vjetar pjeva drugačije. Noću čuješ kako cvijeće raste.

Dijete

Malena tijela što rastu prema nebu (pratila je taj rast).

Oči koje piju svjetlo i tamu.

Vrijeme kojim su označeni.

Džepovi

U njih bi spremala školjke koje je more odbacilo.

Isprva se pitala zašto. Odrastajući, otkrila je.

Odbacivanje.

I to da srce ima džepove.

Đurđica

Cvijet.

Ime njene prijateljice.

Dani djevojaštva. Njih dvije, sjajnih očiju. U istim haljinama (smijali su im se).

Nisu razumjeli (bliskost).

Energija

Poželjela je utičnicu za ljude.

Uguraš kažiprst u priključak i napuniš tijelo energijom.

Za dušu je postojala posebna utičnica. Znala je i gdje se nalazi. I put koji vodi do nje. Nedostajala joj je hrabrost.

Film

Uspomene su film. Gledaš ga po sobama. U vlakovima, dok putuješ sam. Na hodnicima bolnica. Film ide, želio ti ili ne.

Glazba

Izlaz iz potonuća. Vrata duše. Ljutnja bogova. Adaggio srca.

Hrabrost

Čistiti. Kuhati. Plivati posljednjim dijelom snage posustalih ruku.

Iluzija

Konop koji sebi dodaješ za spas.

Jabučni

Sladak. Kiseo. Nalik mnogočemu. Bezvremenski.

Takav je život – rekla je majka.

Ne slušaj je – savjetovao je Goran.

Poslije je brat priznao da je majka imala pravo.

Kuhača

Lijevo, uz rub. Desno polagano. U ustima. Slano? Slatko?

Nešto nedostaje. On bi to ovako. Oni bi slađe.

Gosti dolaze.

Odlaze sa smiješkom. Tanjuri, posude...

Kuhača i ona u divljem plesu. Uvijek. Bez poštede.

Lakoća

Ples koji voliš.

Zagrljaj koji ostavlja tetovažu na koži.

Kad noć zaboravi prijeći u jutro.

Ljubav

Biser koji ne možeš kupiti. Otvaraš školjke s nadom da će ti se posrećiti. Tješiš se lažnima, kupljenima na buvljaku. Bižuterijom. Pukne, a da nisi ni primijetio. Svejedno ti je. Koračaš dalje.

Majka

Riječ koju koristiš u boli. U sreći. U razgovoru s prijateljima. Noću i danju. U svim pričama koje pričaš.

Ispituješ.

Gdje je početak?

Gdje je kraj?

Naručje

- Isplači, dušo, sve - voljela je tatin glas.

- Kog vraga plačeš - majčin je bio kao mač.

- Cvildreto - rugao se brat.

Nježnost

Dodir. Pogled. Riječ. Glas. Cvijeće za vrt uspomena. Hrana bez kuhače.

Odustajanje

- Je li ovo život? – pitala je.

Majka ju je pogledala onim – pusti me, zar ne vidiš da radim - pogledom i nastavila šivati. Tate nije bilo u blizini.

Nije se mogla sjetiti je li joj majka otkrila Cervantesa.

Pobuna

Pamti li se trenutak koji iznjedri pobunu?

Poslijepodne je plakala. Jedno obično poslijepodne. Jednog travnja dok je mirisao jasmin.

Ranjena

Kao ptica. Pretvaraš se da si mrtav.

Uspiješ li prevariti druge ako posudiš osmijeh?

Smijeh ti je dalek.

Snaga

Oteti se. Zakoračiti.

Može li se birati kakav si vjetar? Rođen si s kodom, tvrdi horoskop.

Tvrdi i da si bjegunac.

Šišmiš

Milka je bila majčina prijateljica.

- Na vrata razapneš živog šišmiša. Kada ti On prođe kroz njih, tvoj je zauvijek. Vječna ljubav.

- Napravila si to za Kseniju? – majka će.

Plakala je za živim razapetim šišmišom. Provjeravala Milkina vrata.

Nije ga vidjela.

Kseniju i Marka, s djecom, jest. Tri godine poslije.

Tajna

Ako se trudiš ne imati tajni, jesi li onda dobar? – pitala je majku.

Iskren, pošten, savjestan... - nabrajala je majka.

Njezin glas zakačio se kao krpelj i sisao joj krv.

Bojala se tajni.

Ubojstvo

Voljeli su krimiće. Nadmetali se u otkrivanju ubojice.

- Gdje je, gdje je – vikao je brat.

- Ne znam, vjeruj mi – odgovarala bi zajapurena.

Majka bi je pogledala hladno pa bi vratila bratu roman.

Majka je obožavala brata.

Voljeti

Naučila je. Kasnije.

I da je „obožavati“ jedna stepenica iznad.

Zahvalnost

Nezahvalni ste, djeco – rekao je učitelj tiho. Sijed, blijeda lica, tužnih plavih očiju.

Nikad nije vikao. Blagošću je dodirnuo ono „nešto“ u njoj. Nastavila je kroz život zahvaljivati.

Život

Baka, majka

Goran, Đurđica

Učitelj.

Čudo.

Nepoznanica.

Udah i izdah.

Slamka i stablo.

 

Recent Posts

See All

ZiN Daily is published by ZVONA i NARI, Cultural Production Cooperative

Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Istria, Croatia

OIB 73342230946

ISSN 2459-9379

 

Copyright © 2017-2021, ZVONA i NARI, Cultural Production Cooperative

The rights to all content presented at www.zvonainari.hr belong to its respective authors.

Any further reproduction or dissemination of this content is prohibited without a written consent from its authors. 
All Rights Reserved.

The image of Quasimodo is by French artist Louis Steinheil, which appeared in  the 1844 edition of Victor Hugo's "Notre-Dame de Paris" published by Perrotin of Paris.

ZVONA i NARI

are supported by:

bottom of page