Sto korneta o bljubavi: Petra Bezjak

June 28, 2017

 

Korneti o bljubavi Petre Bezjak u konkurenciji su za ZiN nagrade.

 

 Petra Bezjak (rođ. Čargonja) o sebi i poetskoj formi korneta: Rođena je u Rijeci 1987. godine. Završila je Školu za Primijenjenu umjetnost u Rijeci, putovala uokolo, radila u tvornici čarapa, antikvarijatu i mnogim birtijama. Trenutačno je studentica preddiplomskog studija kulturologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
2006. osvojila je prvo mjesto na pjesničkom natječaju Goranovo proljeće u kategoriji srednjih škola; 2007.  suurednica je i jedna od autorica zbirke poezije Ima boljih stvari od suhe odjeće: Mali inventar suvremenog ženskog stiha u ediciji udruge Katapult; 2008. nastupa na Riječkim ljetnim noćima: Pisci pod zvijezdama; 2012. – 2013. Članica je riječke književne skupine Pokojni; 2014. poezija joj je objavljena u časopisu Književnost Uživo; 2014. – 2015. novinarka/volonterka je na web portalu Vox Feminae u sklopu kojeg se nalazi i u info bazi umjetnica; 2015. Grad Rijeka dodijeljuje joj sredstva za potporu književnog stvaralaštva. 

 

"Korneti su izmišljena kratka lirska forma koja želi odraziti gustoću i nedorečenost iskustva. Korneti se grade oko sestrinskog odnosa koji je ambivalentan, ljubavan, ponekad ljubavnički, prijeziran i gorak. To je odnos sa sobom iz prošlosti, pogled u ogledalo, odmjeravanje snaga i mirenje sa djetinjstvom. 
Korneti su forma koja rijetko poštuje interpunkcije i  velika slova koristi selektivno. Ponekad je autistična, a psovke doživljava legalnim oblikom ljubavnog govora. Korneti se ne žele pretvarati. Oni su otrgnuti komadići  iskustva i kao takvi nemaju ništa protiv da ponekad zapinju u grlu. 
Sto korneta o bljubavi kolodvorska je poezija koja se čita na odlasku i ostavlja na klupi.
Sto korneta o bljubavi aluzija su na Sto soneta o ljubavi Pabla Nerude. Sestrinski odnos dovodi do očaja, sudara, žaljenja, panike i nerazumijevanja, pa konačno do nježnosti, oprosta i ponekad odrastanja. Soneti su o ljubavi, korneti su o bljubavi. “BLJ” u bljubavi  su sve mučnine koje dolaze iz spoznaje da smo isto i da smo različito od onoga što volimo/preziremo."

 

Sto korneta o bljubavi

 


kad bi tvoje srce bilo predmet, što bi bilo? upoznala sam breskve iz limenke i tutnjeće vlakove, kompase i prolivene

 

kante boje, ali tvoje srce


nisam prepoznala. kad gledam glatko kamenje ispod bistre


zimske Rječine onda mislim na tebe.


***


Kakve smo mi žene, sestro! Gdje si vidjela takve žene? Takav prodoran humor, iskrenost? Cijela nacija stisnutih

 

čmarova, ali mi, mi nemamo stisnute čmarove, sestro i nitko mi neće reći drugačije. Gdje si još vidjela takvu

 

neustrašivost, takav šarm i snažne ruke?


Posložit ćemo drva, počupati korov i onda ćemo sjesti uz kamin. Ti ćeš piti svoje yogi čajeve, a ja ću piti viski. Čekaj,

 

gdje su ti žice od gitare?


***


ne želim da se znojiš misleći na mene.  ako si otišla onda idi jer imaš samo svoje srce. 


ako si otišla, prihvati prostor - prihvati ulice - diši.


 dobri ljudi mimoilaze te na putu do dućana.


ako želiš sućut pogledaj u svoje visoko čelo, vidi kako se ocrtava u izlozima, nije li prelijepo?


***


pa dobro nisam ti pružila ništa. jedan slomljeni nožni palac, jedne krvave desni. puno visokih decibela i krvavo

 

gadnih riječi.


ti meni jedan prdac (koji traje u vječnosti), neke majice i velike tamne oči pune nježnosti.


ja tebi stihove (nisi ih htjela)


ti meni razum (nisam ga htjela)


hoće li Bog reći da smo kvit?


***


vještice, mršava nosata ružna proročice, tarot drkačice i kristal pišačice i feng-shui čmarušo, kosata smrdljivice sa

 

svim tim pomadama, Jungovska kurvo, aura ti smrdi po strahu od siromaštva i pljesnivom siru.

 

 ispao ti križ, ugrizla se za usnu.


***


ti si umjetnica. nemoj se brinuti što ti to još nitko nije rekao. već je kasno  za nas dvije da lažemo. vidiš da dobivaš

 

čireve zbog uma i nijedna misao neće te spasiti. kad ti procvjetaju lotosi u trbuhu onda ćeš i doma


 biti slobodna.


***


sanjala sam tako prljave stvari tako grozne stvari sestro i moram dalje živjeti kao i ti sa svojom kućom punom

 

stranaca.


da sam znala sa bićima poput tebe zvala bih se srna, zvala bih se golubica i oblak od vate i široki prozori


ali nije se desilo tako i riječi su me izdale.


***


zašto se toliko trudimo sestro kao da nam nitko nije rekao da je sreća izmišljotina ili da nismo probale same hodati po žici.


kako bi lijep život bio kad bismo mogle sjesti  na klupicu ispred naše kuće i reći da smo nesretne.


***


ako postanemo pohlepne, pretvorit ćemo se u ptice.


kakva je to kazna, za kakav grijeh


za to što smo željele pojesti sve plodove svojeg truda


koji nam pripadaju.


 

Share on Facebook
Share on Twitter
Please reload

ZiN Daily is published by ZVONA i NARI, Cultural Production Cooperative

Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Istria, Croatia

OIB 73342230946

ISSN 2459-9379

Editors: Natalija Grgorinić, Ljubomir Grgorinić Rađen & Ognjen Rađen

 

Copyright © 2017-2018, ZVONA i NARI, Cultural Production Cooperative

The rights to all content presented at www.zvonainari.hr belong to its respective authors.

Any further reproduction or dissemination of this content is prohibited without a written consent from its authors. 
All Rights Reserved.

The image of Quasimodo is by French artist Louis Steinheil, which appeared in  the 1844 edition of Victor Hugo's "Notre-Dame de Paris" published by Perrotin of Paris.

ZVONA i NARI

are supported by:

ZVONA i NARI - Library & Literary Retreat - Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Croatia - + 385 99 232 7926 - zvonainari@gmail.com - (c) 2011.-2020.