ZVONA i NARI
Bells & Pomegranates
DIGITALKA @ ZVONA i NARI
Od svibnja 2025. Knjižnica i književno svratište ZVONA i NARI kreće s novim programom pod nazivom DIGITALKA kojim ćemo predstaviti digitalizirana izdanja iz našeg knjižnog fonda.
Radi se o iznimno rijetkim naslovima koji svojom posebnošću spajaju lokalno i univerzalno, a jedini način da ih se ponudi široj javnosti jest upravo u digitalnom obliku. Cilj je stvoriti malenu, vrlo specijaliziranu, ali i eklektičnu zbirku koja će biti od pomoći podjednako ozbiljnim istraživačima, kao i svim radoznalcima koje zanimaju Ližnjan, povijest i manje promovirane točke hrvatske i međunarodne književnosti. Svaki će naslov biti predstavljen cjelovitom nama dostupnom građom te fotografskim, audio i video materijalima kako bi se vrijedna djela otelo zaboravu, a knjiga kao medij vrednovala na što potpuniji način.
Pozivamo vas da posjetite ovu stranicu svaki put kada ste u potrazi za novim čitateljskim izazovima!
Projekt “L kao libar, L kao Ližnjan: selo-početnica” sastojao se od 15 radionica na temu očuvanja i revitalizacije jezične baštine našega kraja, radionica održanih tijekom 2019. godine i ostvarenih u suradnji s književnicima te stanovnicima Ližnjana. Kao gosti-predavači sudjelovali su: književnici Daniel Načinović, Ljiljana Rotar, Josip Pip Škifić, Ana Marija Pavlović i Lili Jelenaca te poznati svirac na roženicama Zdenko Glavaš.
Ližnjanac Davor Dužman u zbirci Tu bi tribalo pisti njezino ime iz 2015. na istovremeno nježnoj i snažnoj ližnjanskoj čakavici te na hrvatskom standardnom jeziku ispisuje dojmljive stranice suvremene ljubavne lirike.
U svojoj prvoj pjesničkoj zbirci, Uzajamnost iz 2015. godine, Ližnjanka Ana Mokorić kaže: „Pisati pjesme počela sam u kasnoj životnoj dobi, naime s trideset i devet godina, potaknuta trudnoćom i rođenjem moje kćeri, i od tada me inspiracija ne napušta.”
„Sve što sam u životu volio, želio i o čemu sam maštao, bila je: žuta šatirana ruža,” kaže u posveti zbirke ljubavnih stihova Žuta šatirana ruža Josip Pip Škifić, najstariji živući ližnjanski pjesnik koji u svojim knjigama piše i na ližnjanskoj čakavici i na hrvatskom standardnom jeziku.
Knjiga Carski i kraljevski ratni logori 1914. - 1918. Ližnjanca Jose Defrančeskog od svog prvog izdanja 1937. dugi je niz godina bila jedino cjelovito svjedočanstvo o stradanju Istrana „po svitu“, kada je za vrijeme Prvog svjetskog rata šezdeset tisuća stanovnika Istre po naredbi austro-ugarskih vlasti raseljeno po selima Mađarske i logorima Austrije.
„Moj dide logoraš” Danijele Pamić, profesorice povijesti i hrvatskog jezika i književnosti, povijesno-biografski je spis u nastajanju u čijem uvodu autorica kaže: „Pišem ovu malu povijesnu kroniku jednog životnog iskustva kao posvetu i uspomenu na moga djeda. On je Josip Jadreško, rođen je 3. svibnja 1921. u Jadreškima” i tijekom Drugog svjetskog rata odveden je u logore Dachau i Mauthausen. Djed Josip je, za razliku od brata mu Roka koji je spaljen u pećima Auschwitza, uspio preživjeti teške logoraške dane premda ga je to traumatično iskustvo obilježilo za čitav život.
Domišljan se prva je knjiga Ližnjanke Ane Marije Pavlović – nastajala je dugi niz godina i konačno je objavljena u autoričinim umirovljeničkim danima. Ana Marija u stihu i prozi bilježi povijest svoje obitelji, ali i sela Ližnjana sa svim njegovim radostima i tugama, zanosima i traumama, suzama i smijehom.
