Ocean tišine: Tibor Weiner Sennyey

June 12, 2017

 

 

Naša suradnica, prevoditeljica Angéla Pataki predstavlja nam svoj prijevod tri pjesme Tibora Weinera Sennyeya, mađarskog pjesnika mlađe generacije koji je u dva navrata boravio u svratištu ZVONA i NARI:

 

 

Tibor Weiner Sennyey rođen je 1981. u Egeru. Iznimno je plodan autor, piše pjesme, eseje i drame koje se s uspjehom izvode, prevodi i radi kao urednik u časopisu Drót. Objavio je više zbirki pjesama, eseja i novela. Za vrijeme studija u Szegedu uređivao je književne i filozofske listove Bölcső i Szabad Ötletek, a sada pored knjiga objavljuje redovito i u elektroničkim i u tiskanim književnim časopisima. Više mjeseci proveo je u tri navrata u Indoneziji, na otocima Javi i Baliju, o čemu svjedoči zbirka eseja Lutajuće kraljevstvo iz 2010. Njegova prva knjiga dobila je nagradu Gerécz Attila koja se dodjeljuje za najbolji prvijenac pjesničke zbirke, a nakon toga uslijedilo je više značajnih nagrada za pjesništvo i dramske tekstove. Prevodi koreansku, perzijsku i estonsku poeziju koju objavljuje u časopisu za suvremenu umjetnost i kulturu Pluralica.

Weiner Sennyey redoviti je sudionik pjesničke manifestacije Šumski pjesnici koja se održava početkom kolovoza svake godine u Istri. Časopis "Nova Istra" objavio je više puta njegove radove u hrvatskom prijevodu.

 

Pjesme Ocean tišine i Sezona kiša napisane su za njegova boravka u Indoneziji 2013, a dio su ciklusa 'Lutajuće kraljevstvo' u zbirci pjesama Ptice pihi koja je objavljena 2015. u Budimpešti.

Pjesma Noćas sam vina pio nastala je u vrijeme kada je Tibor čineći uslugu odsutnim prijateljima čuvao njihovu kućicu s vrtom. Bilo je to 2006., a pjesme iz toga perioda ugledale su svjetlost dana u zbirci Pjesme iz male kuće u nakladi Irodalmi Jelen Könyvek 2007.

Pored pisanja Tibor i prevodi poeziju. Koreansku, perzijsku i estonsku poeziju prevodio je u koautorstvu, a objavljivao ih je u časopisu za suvremenu umjetnost i kulturu Pluralica.

 


Noćas sam vina pio
(Pjesme iz male kuće/XI.)

 

NOĆAS SAM VINA PIO s prijateljima tebe Lydia
Nisam zvao – dovest ću sad kuću u red
Metem dvorište šalicu što usne tvoje
Poljupcem dotakle su oprezno ispiram
Sjećaš se rekla si zašto ne mlađu
Chloé jebem ili zašto umjetničku šutnju
tajanstvene Sylvije ne lomim vedrom budžom
Pitaš Lydia zašto Laura ne uđe u krevet
Moj kad ionako godinama rado puši kurac
A kad smo već ovdje – rekla si – dobro znaš
Kakav sam ja kod mene i taj repati Marcus
Može proći – pitala si – zašto ne njih
Zašto tebe jurim Amorovom strijelom u stražnjici
Lydia draga Chloé je mlada i lijepa
Al' doznat će brzo između nogu se
I kod drugih njiše vrč što ekstazu sije
I da mira nema muškarac čiju ženu ulica jebe
Lydia mila Sylvia je stvarno mistična
Al' pustimo nju – takva je samo dok šuti
Lydia srce Lauri maca hrđava od kurca
Trula kapija nije za kočije
Lydia zlato – jesam – ljubio Marcusa
Nije bilo loše – ali za me žene su pogubne
Noćas ću ti poljupce piti a prijatelje oh Lydia
Neću zvat – dovedi sad kuću u red
Meti dvorište šalicu što usnama dotičem
Dok tebi pjevam ne lomi

 

četvrtak, 23. veljače 2006.

 

 

ocean tišine

 

sutra se ne može u more ulazit
ni plivat ni plovit ni ribu lovit
ne smije se na vrijeme smo stigli
dakle na otok jer sutra se ne
može ni u more uć ni za-
ronit među koraljne grebenove
ni morska trava skupljat ni zrna
bisera jer sutra je dan mora
a ti vodu ni dodirnut ne smiješ
južno more sutra nećeš iskusit
jer po ovdašnjim žiteljima čak 
i vječitom talasanju ogromne snage
oceanu treba poklonit tišinu

 

Lembongan, 18. listopada 2013.

 

 

sezona kiša

 

tada kada je započela sezona kiša
najprije su djeca s vlastitog smetlišta snova
spajali ljepkom nepobjedive zmajeve
zatim ih bacali gore u oluje stvarnosti
neka lete potom su žene krenule s
brda u ogromnim šarenim tkanicama
nesavladivim tajnama noći vrelim danima
žrtvovanim radu i vijencima od cvijeća
na ramenu koje bi odriješile
i kao latice pred bogove nekada preci
raširile i ponudile im na kraju
muškarci ushićeni i opijeni dimom
vulkana ustali tek nakon žena i djece
počeli laganim uzletom krasan ples
tada kada je započela sezona kiša

 

Karangpangdan, 30. listopada 2013.

 


 

 

Share on Facebook
Share on Twitter
Please reload

ZiN Daily is published by ZVONA i NARI, Cultural Production Cooperative

Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Istria, Croatia

OIB 73342230946

ISSN 2459-9379

Editors: Natalija Grgorinić, Ljubomir Grgorinić Rađen & Ognjen Rađen

 

Copyright © 2017-2018, ZVONA i NARI, Cultural Production Cooperative

The rights to all content presented at www.zvonainari.hr belong to its respective authors.

Any further reproduction or dissemination of this content is prohibited without a written consent from its authors. 
All Rights Reserved.

The image of Quasimodo is by French artist Louis Steinheil, which appeared in  the 1844 edition of Victor Hugo's "Notre-Dame de Paris" published by Perrotin of Paris.

ZVONA i NARI

are supported by:

ZVONA i NARI - Library & Literary Retreat - Vrčevan 32, 52204 Ližnjan, Croatia - + 385 99 232 7926 - zvonainari@gmail.com - (c) 2011.-2018.