Images: Tamara Bakran
O ČUDNOVATOJ DAMI, TREMI
Pišem, potpuno očarana ovom slikovnicom koju je napisala Lucija Stanojević, a ilustrirala Katarina Matkovići i ne znam u što se to prije zaljubljujem, da li u tekst ili ilustracije. Prije svega, ova slikovnica ima nešto pametno za reći svijetu, sasvim životno, jer bilo da se bavimo nekom umjetnošću ili ne, svak od nas kad tad stupa i mora stupiti na pozornicu i javno nastupiti, a to nije uopće lako. U ovoj mojoj rečenici pozornica pak ima dvojako značenje, doslovno, ali i preneseno, jer pozornice nas dočekuju na mnogim pa i na najnevjerojatnijim mjestima, a još ako se i povedemo za onim slavnim Shakespeareovim citatom da je “cijeli svijet pozornica”, uviđamo pravu važnost ove teme. Nadalje, još jednom utvrđujem da se velika nepravda čini nama, odraslim ljudima, kad se podrazumijeva da su slikovnice napisane samo za djecu jer su samo njima potrebne, i gorljivo se zalažem da slikovnice budu shvaćene kao literatura za sve uzraste.
Tako je lijepo i precizno u ovoj slikovnici opisana trema. Ona jest čudnovata i neshvatljiva kao i život sâm čiji je trema sastavni dio. Ona i jest dama, jer ima u njoj nešto od damskih kaprica te ne mari trema za to što bismo mi , već je nekako samosvojna i samovoljna, ohola, a opet ne nužno nesimpatična. Nije do nje, kaže ova slikovnica, nego do nas je to kojih će naša trema biti oblika i dimenzija, što je svakako dobra vijest koja nam donosi nadu i vraća moć u naše ruke. S druge strane, nemojmo se zavaravati i biti previše oholi, nije sve ni na nama pa da se stvarnost povinjuje našim željama, i nekih nelagoda jednostavno mora biti. Tu upravo dolazimo do još jednog genijalnog momenta pouke, a taj je da bez neugodnosti nema ni čarolije. Po trnju do zvijezda. Zašto je tomu tako, eh to je prezagonetno pitanje za nas ljude, i ova se slikovnica mudro na njega nit’ ne trudi odgovoriti, ali priznaje i ističe činjenicu prirode ljudskog postojanja. Slikovnica je didaktička, ali damski diskretno. No ona je i luckasta, poskočna u svojoj rimi, šarena i uvijek u znanju da su tama i svjetlo nerazdruživi par. U slikovnici su tako strelice ujedno i srca, Trema ponekad ima oštre zubiće, ali je istovremeno nasmijana, uz to, crvene čizmice daju takvu dražest njenoj vragolastoj pojavi.
Suvremene, rekla bih, tendencije nas krivo postavljaju naspram zbilje, učeći nas pogrešno da je patnja, zato što nije laka, nešto od čega trebamo bježati, čega se trebamo bojati, uljez kojeg trebamo negirati ili izbaciti iz kuće naše duše, pri tom nam lažno obećavajući da je za nas ljude moguća zvijezda bez trna. A kako uistinu ne postoji čovjek koji nije patio ili koji dolazi do stanja u kojem patnje više uopće i nikada nema, ubijaju nas u pojam te suvremene tekovine još i s nemogućim žudnjama i porukama da s nama možda nešto ne valja jer se ne umijemo riješiti patnje u potpunosti. Ova slikovnica, upravo u suprotnosti s tim tekovinama, uči nas da je patnja također naša, kao što je naša i radost, da nit ne bi bilo jedne bez druge, i da joj moramo to priznati, te ju konačno prigrliti nježno i meko, bez straha i grčevitog opiranja. A ona će nam tu gestu onda svakako i uzvratiti.
Čudnovata dama trema, Zagreb: Mozaik knjiga, 2024. (Lucija Stanojević, aut.; Katarina Matković, ilustr.)
O autorici: Tamara Bakran rođena je u Zagrebu 1979. godine gdje je diplomirala hungarologiju, turkologiju i bibliotekarstvo, doktorirala književnost. U Zagrebu je završila i Ženske studije. Bibliotekarka je u Knjižnici Filozofskog fakulteta, vodi turkološku, hungarološku i judaističku zbirku. Članica je DHK-a i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Radovi su joj objavljivani u Quorumu, Zarezu, Vijencu, Novoj Istri, Temi, Poeziji, Republici, Književnoj republici, Književnoj Rijeci, Fantomu slobode, Hrvatskom filmskom ljetopisu, K. i čitani u emisijama HR-a Riječi i riječi, Šest minuta poezije u šest, Poezija naglas, Priča za laku noć, Kutić poezije i Radioigra za djecu i mlade. Pohvaljena je na Goranovom proljeću. Na natječaju Milivoj Cvetnić osvojila je prvu nagradu s rukopisom Mjesečevo cvijeće i ta je zbirka nagrađena nagradom Slavić za najbolji autorski prvijenac. Za drugu zbirku Pastirica skakavaca joj je Ministarstvo kulture dodijelilo stimulaciju za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva. Treća zbirka S jezerom izlazi 2016, a četvrta, Bršljanduša, 2019. Peta zbirka poezije Pjesnikinja-švelja izlazi 2022. Piše i priče za djecu. Do sada joj je objavljeno trinaest slikovnica i četiri zbirke kratkih priča za djecu; Zagrebačke bajke, Ja zmajica, Rosica i fazan i Gvalup i druge priče. Gvalup je uvrštena u White ravens, ugledan katalog najboljih knjiga za djecu koji objavljuje Međunarodna dječja knjižnica u Münchenu. Također, i Gvalup i Ja zmajica, ušle su u finale nagrade Anto Gardaš. Među slikovnicama izdvojile su se Kruna kraljice vrana, predstavljena na Monte Libriću, Ruša je slutila koja je bila nominirana za nagradu Libar za vajk, te Babasova i kraljičino stablo, Bogar i Gaguč imaju važan razgovor i Ide Alemka po čarobno jaje koje su ušle u finale za nagradu Ovca u kutiji. Babasova i kraljičino stablo osvojila je i nagradu Artefakt. Po njezinoj zadnjoj objavljenoj slikovnici, Jedrenjak na kraju ulice, u ovom trenutku nastaje animirani film, u produkciji Zagreb filma.
#TamaraBakran #reviews
Comments